AI u policiji i sigurnosnom sektoru ne znači automatsko donošenje odluka — znači da policijski službenik brže pronađe, pročita i sažme ono što već ima u rukama. U praksi se to svodi na tri stvari: pretragu nad vlastitim dokumentima, obradu velikih količina teksta i pomoć pri pisanju izvještaja. Sve ostalo — profilisanje, automatske odluke, prepoznavanje lica — traži drugačiji pravni i tehnički okvir, i u većini slučajeva nije ono što instituciji donosi najveću korist.
Ovaj tekst je praktičan pregled: gdje AI pomaže odmah, gdje su granice, i kako to opisati u tehničkoj specifikaciji da postupak nabavke ne propadne.
Tri primjene koje daju rezultat odmah
1. Pretraga i analiza vlastitih dokumenata. Organizacija ima hiljade dokumenata: izvještaji, naredbe, procedure, prepiske, analize. Klasična pretraga po ključnoj riječi ne razumije pitanje. AI koji radi nad vlastitim dokumentima (RAG) odgovara na pitanje "gdje su propisane procedure za X" i vraća odgovor sa referencom na dokument i stranicu. Prednost: podaci ne izlaze iz institucije ako se tako postavi.
2. Obrada transkripata i snimaka. Audio zapisi sastanaka, izjava i komunikacije se transkribuju lokalno, a zatim sažimaju po zadatom obrascu. Ono što je trajalo dva sata, traje dvadeset minuta — sa istim izvorom i bez prepisivanja.
3. Podrška pri pisanju izvještaja. Model dobija strukturu, činjenice i pravila, a vraća nacrt koji službenik pregleda i potpisuje. Odgovornost ostaje na čovjeku — to nije formalnost, to je jedini način da rješenje prođe pravnu i etičku provjeru.
Gdje su granice
- Automatske odluke o osobama — nema. Odluka mora imati odgovornu osobu, obrazloženje i pravo na žalbu.
- Prepoznavanje lica i biometrija — visokorizične primjene po EU AI Act; u BiH ne postoji zakonski okvir koji to pokriva na način koji bi izdržao sudsku provjeru.
- Klasifikovani podaci — ne idu u javne AI servise, nikako i ni pod kojim ugovorom. To se rješava izolovanom infrastrukturom unutar institucije.
- Neklasifikovani lični podaci — mogu, ali samo uz ugovornu garanciju da se ne koriste za treniranje modela i uz obradu u EU regijama.
Ključna razlika koju u specifikacijama treba razdvojiti: rješenje koje radi nad neklasifikovanim podacima i rješenje koje radi nad klasifikovanim. To su dva različita projekta, sa različitom cijenom i različitom infrastrukturom. Kad se pomiješaju, dobije se ili neupotrebljivo rješenje ili višestruko veći trošak nego što je potrebno.
Šta tražiti u tehničkoj specifikaciji
- Gdje se podaci obrađuju — regija i vrsta infrastrukture, kao obavezan zahtjev, ne kao "poželjno".
- Zabrana treniranja na podacima institucije — ugovorna, sa DPA dokumentom koji se prilaže ponudi.
- Izlaz podataka na kraju ugovora — ko vraća, u kojem formatu i u kojem roku; i dokaz o brisanju.
- Vidljivost potrošnje — ko koliko koristi i koliko se troši iznad uključene kvote.
- Neutralnost prema proizvođaču — specifikacija koja imenuje jedan model ili proizvod je najčešći razlog prigovora i poništenja postupka.
Kratki odgovori
Može li se AI koristiti u istrazi? Može kao alat za pronalaženje i sažimanje; ne može kao zamjena za dokazni postupak ili odluku.
Trebaju li snimke preko VPN-a ili posebnog uređaja? Za neklasifikovani sadržaj dovoljna je standardna sigurnosna praksa institucije; za klasifikovani sadržaj rješenje mora raditi bez izlaska iz institucije.
Koliko traje uvođenje? Pilot na jednom procesu: 3–6 sedmica. Širenje na dodatne procese: zavisno od broja dokumenata i sistema koje treba povezati.
Koliko košta? Trošak se sastoji od licenci po korisniku, troška obrade (potrošnja) i implementacije. Za manje timove obično je dominantna implementacija, ne licenca.
Treba li nam posebna infrastruktura? Za neklasifikovane podatke ne; za klasifikovane da — izolovana, unutar institucije.
Ako pravite specifikaciju ili procjenu troška, pošaljite nam nacrt na pregled — bez ponude i bez obaveze. BIXIE ima iskustvo u pripremi dokumentacije za nabavke AI alata u javnom sektoru i u implementaciji rješenja koja rade nad vlastitim podacima.
Kontakt: hello@bixie.ba